U povodu Mjeseca hrvatske knjige na Studijskom je odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović” u Bjelovaru predstavljen istraživački projekt Medicinske škole Bjelovar „Zbrinjavanje gladne djece krajem Prvoga svjetskog rata”.U predstavljanju su sudjelovale učenice Medicinske škole Bjelovar Erin Jedvaj i Lana Stapić, uz mentorice Ivu Ban, Dubravku Grganić Rožman, Valeriju Turk Presečki i Zorku Renić. Susret je organizirala i moderirala viša knjižničarka Ivana Blažeković.
Projekt je dio višegodišnjeg istraživačkog rada učenika Medicinske škole Bjelovar, koji pod mentorstvom nastavnika proučavaju povijesne teme služeći se izvornim dokumentima, arhivskom građom i relevantnom literaturom. Takav rad učenicima omogućuje razvoj istraživačkih vještina, kritičkog promišljanja, čitanja i interpretacije povijesnih izvora te predstavljanja rezultata istraživanja široj javnosti.
Tijekom školske godine 2025./2026. učenici i mentorice istraživali su jednu od značajnih humanitarnih akcija s kraja Velikog rata – organizirano zbrinjavanje djece pogođene glađu i ratnim stradanjima.
Istraživanjem do zaboravljenih priča
Krajem Prvoga svjetskog rata i neposredno nakon njega, zbog gladi, bolesti i teških životnih uvjeta, oko 13.000 djece iz Hercegovine, Dalmacije, Istre i Bosne upućeno je u sjevernije krajeve gdje su privremeni smještaj i skrb pronašli zahvaljujući organiziranoj pomoći i solidarnosti stanovništva. Bila je to jedna od velikih humanitarnih akcija toga vremena, koja je svjedočila o spremnosti zajednice da pomogne najranjivijima.
Učenici su tijekom istraživanja proučavali novinske članke objavljene u listovima Nezavisnost i Narodna zaštita, kao i arhivsku građu. Prikupljali su podatke o organizaciji prihvata djece, mjestima njihova boravka i obiteljima koje su ih primile. Posebnu pozornost posvetili su doprinosu bjelovarskoga kraja koji je imao važnu ulogu u prihvatu i zbrinjavanju djece.
Na temelju prikupljene građe učenici su izradili popis prezimena obitelji i mjesta u kojima su djeca privremeno boravila. Istraživanje povijesnih dokumenata omogućilo im je da otkriju pojedinosti o humanitarnoj pomoći, ali i o teškim okolnostima u kojima su djeca živjela. Prikupljeni podaci ujedno su vrijedan doprinos očuvanju sjećanja na događaje i ljude koji su obilježili povijest našega kraja.
Povijest ispričana osobnim svjedočanstvom
Posebnu vrijednost istraživanju dali su videozapisi sa svjedočenjima Pjerine Juričić koja je kao djevojčica bila smještena na području našega kraja. Njezino osobno svjedočanstvo učenicima je približilo iskustva djece koja su zbog gladi i ratnih okolnosti morala napustiti svoj dom te živjeti u nepoznatoj sredini.
Susret s ovim svjedočanstvima omogućio je učenicima da povijesne podatke sagledaju i iz osobne perspektive, razumijevajući da iza arhivskih zapisa i novinskih članaka stoje stvarni dječji životi, obiteljske sudbine i iskustva obilježena nesigurnošću i neimaštinom. Videozapise je za potrebe projekta ustupila profesorica povijesti dr. sc. Dijana Muškardin iz Srednje škole Mate Blažina Labin.
Bjelovarski kraj – prostor prihvata i solidarnosti
Istraživanje je pokazalo koliko je važnu ulogu u zbrinjavanju djece imala tadašnja Bjelovarsko-križevačka županija, koja je obuhvaćala znatno veće područje od današnje Bjelovarsko-bilogorske županije. Djeca su bila smještena u brojnim gradovima i selima, a u njihovu prihvatu sudjelovale su obitelji, škole, lokalne vlasti i različite organizacije.
U županiji je djelovao Županijski odbor za zaštitu djece, dok su se brojne humanitarne aktivnosti provodile uz pomoć građana. Posebno se istaknula tadašnja Ženska stručna škola, čije su učenice i nastavnice sudjelovale u šivanju odjeće za djecu, organiziranju humanitarnih prodaja i priređivanju izložbi.
Unatoč velikom trudu organizatora i lokalnog stanovništva, životni uvjeti djece ostali su teški. Glad i pothranjenost ostavile su ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje, a arhivski zapisi svjedoče o bolestima od kojih su obolijevala, među kojima su bile tuberkuloza, osteomijelitis i poliomijelitis. Ratne i poratne okolnosti dodatno su otežavale povratak djece u njihove zavičaje.
Istraživanje koje čuva povijesno pamćenje
Predstavljanje projekta u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović” bilo je prilika da se rezultati istraživačkog rada učenika podijele sa širom zajednicom te da se podsjeti na važan, ali nedovoljno poznat dio lokalne i nacionalne povijesti.
Projekt ujedno pokazuje koliko su važni suradnja škole i knjižnice, korištenje izvorne građe i povezivanje različitih nastavnih područja. Učenici su, istražujući novinske članke, arhivske dokumente i osobna svjedočanstva, razvijali ne samo znanja i istraživačke vještine nego i razumijevanje vrijednosti humanosti, solidarnosti i brige za najugroženije.
Čuvajući sjećanje na djecu koja su prije više od stotinu godina pronašla utočište u našem kraju, učenici Medicinske škole Bjelovar podsjećaju nas da humanost i solidarnost nadilaze vrijeme te ostaju trajne vrijednosti svakoga društva.
